Muftija Muamer Zukorlić, koji se već sedamnaest godina nalazi na čelu Islamske zajednice u Srbiji, prošle sedmice je na Svebošnjačkom saboru u Novom Pazaru pozvao predsjednika Borisa Tadića na razgovore o statusu Sandžaka i Bošnjaka.

Zukorlić je to uradio na vrlo radikalan način za jednog vjerskog lidera - nakon toga uslijedile su brojne reakcije srbijanskih zvaničnika, pa čak i poziv da država kazneno goni muftiju zbog pozivanja na nasilje i rušenje ustavno-pravnog poretka Srbije

Muamer Zukorlić, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i najuticajnija ličnost u vjerskim i kulturno-prosvjetnim krugovima u Sandžaku, prošle sedmice imao je nekoliko zapaljivih govora koji su izazvale oštre reakcije srbijanske javnosti. Na sjednici Bošnjačkog nacionalnog sabora u Novom Pazaru, krajem prošle sedmice , usvojena je Deklaracija u kojoj se kaže da su Bošnjaci konstitutivni narod u Srbiji. Skup je obilježio radikalno intoniran govor sandžačkog muftije Muamera Zukorlića, koji je između ostalog rekao da "nije moguće igrati se Sandžakom, a da se ne poigrava Srbijom. Država je kao zgrada u kojoj stanari mogu se voljeti ili ne voljeti. Ukoliko većinski stanari odluče zapaliti jedan stan, riskiraju da se zapali cijela zgrada. Zato se nije igrati vatrom. Ili će nam svima biti lijepo, ili će biti vatre do vrha. Samo naša kuća gorjeti neće", zaprijetio je Zukorlić i upozorio predsjednika Srbije Borisa Tadića da stavi prst na čelo i "okani se ćorava posla".

Na pitanje magazina "Slobodna Bosna" šta znači njegovo "ozbiljno upozorenje da će Srbija gorjeti", te da je srbijanski list "Blic" prenio "mišljenja pojedinih srbijanskih ministara da su takve njegove poruke posao za policiju", Zukorlić je odgovorio:

"Ja sam metaforički kazao da je, ako državu zamislimo kao  jednu zgradu, nemoguće praviti požar od strane većinskih stanara ili kućnog savjeta u jednom stanu, a da ostali stanovi ostanu bezbjedni. To znači da, ukoliko neko pali požar u Sandžaku, nemoguće je da Srbija ostane izvan tog požara. To je moja poruka. Nije mi prvi put da koristim tu metaforu. Čak sam na RTS-u prošle godine to kazao, međutim, tada to nije imalo toliko odjeka kao sada. Očito je bitniji kontekst nego tekst. Poruka dakle nema nikakve veze sa vatrom već maćehinskim odnosom srpske vlasti prema Sandžaku i poigravanjem sa stabilnošću u Sandžaku. Beogradski režim je vještački godinama održavao tenzije između Rasima Ljajića i Sulejmana Ugljanina. Pravio je takvu atmosferu da su se ljudi u Sandžaku bukvalno ubijajali na toj političkoj podjeli. Zatim je taj isti režim odlučio da ih pomiri, obojicu postavi za ministre u Vladi Srbije i nađe nove modele podizanja tenzija. Ja sam samo htio da upozorim da nije u interesu Srbije da se poigrava za sigurnošću i stabilnošću Sandžaka. A što se tiče formulacije Blica da su moje izjave posao za policiju, ona ima osvetničku dimenziju. To  je uzvraćanje udarca na moju nedavno tužbu protiv tog lista zbog famozne fotomontaže. To je prosto pokušaj tog lista da nahuška vlast na mene".

Međunarodni sud pravde u Haagu utvrdio je da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova nije povrijedila međunarodnog pravo
zato što to pravo ne sadrži zabranu takvih deklaracija, saopštio je danas predsjednik suda Hisashi Owada.

Međunarodni sud pravde u Haagu danas daje savjetodavno mišljenje, koje ne obavezuje države, kojim najviši sud UN-a odgovara na
pitanje Generalne skupštine UN-a - Da li je jednostrana deklaracija o nezavisnosti

od strane privremenih institucija samouprave na
Kosovu u skladu sa međunarodnim pravom? Generalna skupština UN-a zatražila je mišljenje suda rezolucijom na inicijativu Srbije,
čiji je stav da su jednostranom deklaracijom o nezavisnosti Kosova narušeni temelji međunarodnog pravnog poretka.

Tokom rasprave, koja je u Haagu trajala od 1. decembra do 11. decembra 2009. godine, 14 država je, pored Kosova, ocijenilo da je
legalna ta deklaracija usvojena u februaru 2008. godine, dok je 12 zemalja, pored Srbije, tvrdilo da je deklaracijom prekršeno međunarodno pravo. Rasprava o
legalnosti deklaracije o nezavisnosti Kosova bila je presedan u 60 godina postojanja Međunarodnog suda pravde po velikom broju zemalja koje su učestvovale -