HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
U povodu 9. maja – “Dana pobjede nad fašizmom” u prostorijama Bošnjačke nacionalne fondacije (BNF) je održana javna rasprava, na temu „Bošnjaci pod velikosrpskom okupacijom“ sa mr. Fatmirom Alispahićem. U pozivnici organizatora je ukazano na cilj manifestacije, a to je da se „slobodom govora borimo protiv velikosrpskog terora koji je sada udario na posljednje uporište bošnjačkog dostojanstva – na istinu o bošnjačkom stradanju i na istinu o bošnjačkoj potlačenosti pod dejtonskim režimom!“ Učesnici su bile mnoge ugledne ličnosti iz javnog života Bošnjaka koje su iznijele zapažanja o aktuelnim pitanjima vezanim za budućnost BiH-a te su ponuđena određena rješenja i ideje za nove sastanke.
Nažalost, ovaj skup je (ne)namjerno zaobiđen od strane predstavnika vodećih bh. medija, Islamske zajednice te političkih predstavnika Bošnjaka. Prema riječima mr. Fatmira Alispahića, ovo neprisustvo ukazuje na mnogo dublje probleme koji nagrizaju tkivo bošnjačkog bića. „Po mom uvjerenju, ovdje je mjesto duhovnom lideru Bošnjaka i predstavnicima svih političkih stranaka koje računaju na glasove Bošnjaka. Ignorancija medija spram ovog skupa ukazuje da postoji kolektivna zavjera šutnje spram ove teme, da su Bošnjaci zabrinuti zbog velikosrpske politike u Bosni!“
Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda, je u uvodnom obraćanju ukazao na teško stanje u kojem žive Bošnjaci u manjem entitetu, istakavši da opstanka Bosne nema bez opstanka povratnika u njihovim prijeratnim prebivalištima.
„Danas smo svi mi vehabije. U RS-u imamo drastičnu diskriminaciju i sistematsku srbizaciju bošnjačkog stanovništva. Bošnjački identitet tamo nestaje. U Banjaluci imamo šesnaest džamija, to nas može zavarati, ali tamo imamo ljude koji krišom, šapćući nazivaju selam, potapšu te po ramenu i okreću se uokolo da ih ko nije vidio s vama. Ljudi žive u strahu. Nema dana da u Banjaluku ne dođe iz Beograda neko od političara, a naši bošnjački političari mjesecima tamo ne odu. BiH-a se brani u Banjaluci, Bijeljini, Zvorniku, i tamo su ljudi koji brane Bosnu. Nas nema na međunarodnoj sceni. Od naših političara nema neke fajde, i za veliki broj tih ljudi se može sumnjati da su dio velikosrpske i velikohrvatske politike“, istakao je Tokić.
Šemsudin Mehmedović, član SDA i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH-a, je naglasio da projekat stigmatizacije Bošnjaka nije nova pojava, već dugoročna aktivnost s ciljem etničkog čišćenja našeg naroda.
„Palestinizacija BiH-a je projekat koji se planira od mnogo ranije. Još od sporazuma Cvjetković-Maček primijećujemo iste obrasce, samo su izvršioci drugačiji. Radi se o smišljenom projektu koji je danas doživio kulminaciju pod plaštom borbe protiv terorizma. Nažalost, Bosna služi za potkusurivanje računa velikih sila, a Bošnjaci su danas najugroženija ljudska vrsta u Evropi.
U Avazu sam pročitao da sam predstavnik radikalne struje u SDA. Ako mislite da želim radikalne promjene unutar društva, tada jesam radikal. Ako mislite da želim promjene ustava, tada jesam radikal.
Prilikom polaganja kamena temeljca za džamiju Ferhadiju u Banjaluci 2001. godine sam primijetio oko ograde oko sedam ili osam hiljada srpske djece iz osnovnih i srednjih škola. Ko je taj ko im je usadio čip da su tamo njihovi neprijatelji balije, Turci, ili još pogrdniji nazivi? Jasno je da se ključna riječ mržnje prema Bošnjacima provlači kroz vjerski sistem u RS-u.
Bošnjaci se nalaze u jako teškoj, zabrinjavajućoj situaciji. Pitanje je šta ćemo dalje? Mora se napraviti najmanje susret svih odgovornih ljudi u Bošnjaka, da vidimo šta oni žele s Bosnom. Može li nam iko garantovati da se neće ponoviti scenario od 92-95?
Svakodnevno moramo prikljupljati podatke o tome šta se radi u Bijeljini, Zvorniku, Banjaluci. Koliko treba da bude mrtvih Bošnjaka, pa da konačno shvatimo da smo ugroženi!?“
