HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
Bosanci i Hercegovci su u bliskoj prošlosti naučili recept za „kolače bez ičega” i zahvaljujući ponajviše tom umijeću, malo uz pomoć porodice i kreditima ukoliko su im dostupni, prkose crnim statistikama o životnom standardu u BiH.
Proteklih sedam godina troškovi života porasli su za više od sto posto, a rast plaća i penzija bio je zanemarljiv. Stvarna slika kvaliteta života većine bh. građana zapravo je sfera izvan dometa matematike i zvaničnih brojki statističkih agencija.
Nema plaća
Prije nego što će biti uveden PDV, 2005. godine, prosječna plaća u BiH bila je viša od potrošačke korpe, ali je situacija danas potpuno drugačija. Prosječna plaća u BiH od 832 KM ne pokriva ni polovicu mjesečnih troškova četveročlane porodice.
Međutim, ni zvanični prosjek nije ni blizu realne slike “situacije u džepovima” bh. građana, kaže Ismet Bajramović, predsjednik Sindikata BiH. Prema njegovom mišljenju, opet je to matematički izračun u kojem su dobro poznati elementi, od plaća od oko 10.000 KM do zakonom zagarantirane najniže u iznosu od 365 KM.
– Po 10.000 KM imaju ljudi koji, zapravo, i nisu članovi Sindikata, i uglavnom su to “menadžerske plaće” – kazao je Bajramović.
Najniži iznos je tamo gdje ponajviše novca treba, a i radnih mjesta, u realnom sektoru. Poslodavci nerijetko i onih 365 KM, dostatnih možda tek za režije, isplaćuju dijelom i kroz topli obrok koji se ne oporezuje (za sada), a nije ni rijetkost da nekažnjeno plaće ne isplaćuju nikako.
Penzioneri su gladni, kazao nam je Omer Omerefendić, predsjednik Saveza udruženja penzionera u FBiH. U proteklih pet godina penzije su povećane za pet posto, a troškovi života porasli su za 100 posto. Omerefendić potcrtava da je 235.000 penzionera gladno!
Veliki pritisak
– Penzioneri ne mogu više plaćati svoje obaveze, a penzija im služi samo za puko preživljavanje, za najosnovnije lijekove. Veliki je pritisak na “narodne dućane”. Pa i tamo penzioneri kupuju po pola hljeba i krompir ne kupuju na kilogram, nego, vjerujte mi, kupe po jedan – kazao je on.
Potrošači su na svakodnevnom udaru trgovaca željnih jedino profita, kaže Gordana Bulić, predsjednica Saveza potrošača BiH. Pokazuju nam to, navela je primjer, cijene roba koje su jeftinije u zemljama zapadne Evrope i za koje ne postoje rizici uvoza i prodaje u BiH.
– Imamo jedinstvenu stopu PDV-a pa potrošači s prosječnim porodičnim primanjima od 300 KM mjesečno plaćaju isti PDV na veknu hljeba kao i potrošači s primanjima od 10.000 KM i više, koji opet PDV po istoj stopi plaćaju i na luksuzni automobil ili ljetovanje na Maldivima – kaže Bulić.
Potrošač je roba
Posebno je potcrtala ulogu građana kao potrošača i kaže da potrošač u BiH danas nije potrošač, nego osoba koja preživljava i njegov izbor roba koje može kupiti određen je isključivo s raspoloživih oko 300 KM mjesečno.
Zato imamo „slobodno tržište” u kome se malo šta može učiniti “kontrolom cijena”, ali bi se moglo učiniti zapošljavanjem, diferenciranjem stope PDV-a, programima socijalnih mjera, nadzorom nad radom trgovaca i poslodavaca, posebno kontrolom kako i da li uopće isplaćuju plaće radnicima.
Analiza životnog standarda u BiH posao je za sociologe
Građani BiH, očigledno je, izvore finansiranja nalaze i u nekim sivim izvorima, radna su snaga u sivom tržištu rada, jer je nemoguće da žive ovako kako žive na osnovu prihoda koje imaju, a koje nam pokazuju statistike, smatra profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Nenad Brkić.
– Pitanje analize životnog standarda građana u BiH na granici je da postane tema za sociologe i psihologe, a ne ekonomiste – kazao je Brkić.
NESLAVNE BROJKE
Godine 2005. u Republici Srpskoj je potrošačka korpa iznosila 449 KM, odnosno činila je 97 posto prosječne plaće u tom entitetu. U Federaciji su građani iste godine za potrošačku korpu morali izdvojiti 455 KM, odnosno potrošiti 82 posto od prosječne plaće.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u BiH za juni 2013. godine iznosila je 832 KM, dakle, dvostruko je niža od iznosa potrebnog za potrošačku korpu!
U Republici Srpskoj potrošačka korpa izračunata u istom mjesecu iznosila je 1.808 KM, a u Federaciji je, prema podacima Saveza sindikata BiH, za samo 8 KM jeftinija.
Najniža penzija u Federaciji, gdje je registrirano 307.000 penzionera, iznosi 310 KM. Dakle, riječ je o samo petini novca potrebnog za potrošačku korpu u Federaciji.
Najviša penzija je skoro sedam puta viša i iznosi 2.071,50 KM. U Republici Srpskoj za 240.800 penzionera statistike su još crnje nego u većem bh. entitetu. Najniža penzija je 160,41 KM, ali najviša iznosi skoro deset puta više, 1.598 KM.
Prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), od kraja maja 2013. godine ukupna kreditna zaduženost stanovništva iznosila je 6,83 milijarde KM, od čega je čak 4,06 milijardi KM nenamjenskih potrošačkih kredita.
