Srebrenica – rana koja nikada ne prestaje boljeti

Na današnji dan, 11. Jula 1995. godine, na području Srebrenice je počinjen najveći genocid nad Bošnjacima od strane takozvane vojske republike srpske a uz pomoć agresora iz Srbije i Crne Gore.

Dana 11. jula svake godine Bosna i Hercegovina, ali i cijeli svijet, odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici – najvećeg ratnog zločina počinjenog na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Genocid koji je počinjen u julu 1995. godine nije samo tragično poglavlje historije Bosne i Hercegovine, već trajna opomena čovječanstvu koliko daleko mogu otići mržnja, nacionalizam i šutnja međunarodne zajednice. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) pravno su utvrdili da su zločini počinjeni u Srebrenici predstavljali genocid.  

U julu 1995. godine Srebrenica je bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija u kojoj su utočište pronašle desetine hiljada Bošnjaka. Uprkos tome, snage takozvane Vojske Republike Srpske zauzele su grad, nakon čega je uslijedilo sistematsko odvajanje muškaraca i dječaka od njihovih porodica. U narednim danima više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka brutalno je ubijeno, dok su žene, djeca i stariji prisilno protjerani. Masovne grobnice kasnije su premještane kako bi se prikrili tragovi zločina, što je dodatno otežalo identifikaciju žrtava i produžilo agoniju njihovih porodica.  

Godinama nakon rata hiljade porodica tragale su za posmrtnim ostacima svojih najmilijih. Mnogi su pronađeni tek nakon dugotrajnih DNK analiza, a pojedine porodice i danas čekaju da dostojanstveno ukopaju svoje najbliže. U Memorijalnom centru Potočari svake godine obavljaju se kolektivne dženaze za novoidentificirane žrtve, podsjećajući da posljedice genocida nisu završile 1995. godine, nego traju i danas.  

Današnje obilježavanje genocida u Srebrenici predstavlja čin sjećanja, dostojanstva i borbe za istinu. Hiljade ljudi iz Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta okupljaju se u Memorijalnom centru Potočari kako bi odali počast žrtvama, proučili molitve, položili cvijeće i prisustvovali ukopu novoidentificiranih žrtava. Istovremeno se širom svijeta održavaju komemoracije, izložbe, naučne konferencije i obrazovni programi koji podsjećaju na važnost očuvanja historijske istine i suprotstavljanja negiranju genocida.  

Poseban simbol sjećanja predstavlja Cvijet Srebrenice. Njegovih jedanaest bijelih latica simboliziraju 11. juli – dan početka genocida, dok zelena sredina predstavlja nadu, život i vjeru da se ovakvo zlo nikada više neće ponoviti. Bijela boja cvijeta simbolizira nevinost ubijenih, ali i trajnu borbu za mir, pravdu i dostojanstvo svih žrtava.

Od 2024. godine, odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, 11. juli obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, čime je dodatno potvrđena važnost očuvanja historijske istine i borbe protiv negiranja genocida.  

Sjećanje na Srebrenicu nije usmjereno protiv bilo kojeg naroda. Ono je poziv čovječanstvu da njeguje istinu, pravdu i odgovornost. Samo priznavanjem činjenica, suosjećanjem prema žrtvama i obrazovanjem novih generacija moguće je graditi društvo u kojem se ovakvi zločini nikada više neće ponoviti.

Neka 11. juli bude dan tišine, poštovanja i sjećanja. Dan kada se prisjećamo više od osam hiljada nevino ubijenih bošnjačkih muškaraca i dječaka, ali i svih porodica koje već više od tri decenije žive s boli koja ne prolazi. Njihova imena ne smiju biti zaboravljena, njihova sudbina ne smije biti negirana, a njihova žrtva mora ostati trajna opomena cijelom svijetu da se genocid nikada i nigdje više ne ponovi.