HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
Korištenje sile protiv Srbije bilo je posljednje, ali baš posljednje sredstvo. NATO je morao reagirati kako bi zaštitio nedužne civile Kosova. Slobodan Milošević svojim djelima je isprovocirao vojnu akciju NATO-a. Mi smo ga upozoravali da to ne radi, nastojali izbjeći upotrebu sile kroz razgovore, ali nije bilo efekta. Na kraju smo morali intervenirati, kaže na početku razgovora nekadašnji komandant trupa Sjevernoatlantskog saveza Vesli Klark (Wesley Clark), uz godišnjicu akcije Saveza.
Dug prema BiH
Klark je danas uspješan investitor i bankar, ali i istaknuti pripadnik Demokratske stranke SAD.
Rado je za naš list govorio o svom viđenju situacije na Balkanu, ali i u Evropi.
Kako Vam danas izgleda Balkan, 15 godina nakon bombardiranja Srbije?
– Vojnom intervencijom u Srbiji NATO je donio mir i kraj jednog režima. Tom akcijom on je ojačao svoju ulogu na Balkanu, posebno u BiH.
Danas Balkan izgleda bolje, ali još nemamo potrebni nivo sigurnosti u tom regionu. A to nemamo jer ekonomski rezultati nisu zadovoljavajući.
Koliko toj nesigurnosti doprinose aktuelna dešavanja u Ukrajini?
– Mislim da su ta dešavanja podsjetila važne ljude koliko je bitno da se Evropa u cijelosti demokratizira. Ono što sada vidimo u Ukrajini podsjeća na Balkan deevdesetih. To samo pojačava važnost završetka procesa demokratizacije evropskog kontinenta.
Dakle, za BiH nije loše da se ljudi podsjete šta joj duguju. Mislim na ljude u važnim državama.
Poput SAD?
– Ne samo SAD, ali i SAD među prvima. Njemačka je potrošila milijarde dolara na pomoć izbjeglicama iz BiH i s Balkana. Sjećam se da su oni zahtijevali rješenje balkanskog problema. Šta Njemačka sada radi? Ništa! Oni trebaju ekonomski djelovati, investirati, otvarati radna mjesta, čime će kreirati sigurnosti, napredak i stabilnost Balkana.
BiH u dobroj mjeri ovisi o uspješnoj evoluciji u Srbiji. Čini mi se da je Srbija trenutno na dobrom putu. U takvom stanju politički sistem u BiH može prevladati duboke i bolne podjele koje je sada karakteriziraju i zbog čega je blokiran ekonomski razvoj BiH.
Mjesto u Sibiru
Koliko su reforme u Srbiji i nade koje se bude za region sada ugrožene djelovanjem Rusije? U Srbiji i dijelovima BiH imamo prilično glasne pristaše agresivne politike Putina.
– I to je dobra prilika za Zapad da se konsolidira i postavi kao lider pozitivnih promjena. To plediranje na jake rusko-srpske odnose samo je bučni odjek ideja prošlosti.
Oni koji u Evropi, na Balkanu, u BiH pate za Putinom, hvale njegovu politiku, neka idu njemu. Siguran sam da će im se on obradovati i da će njima biti veoma dobro tamo. Ko želi Putina, neka ide u Rusiju. Velika je to zemlja, Sibir je ogroman. Ima mjesta.
Trebaju li SAD napustiti politiku po kojoj je EU ključni igrač i na Balkanu?
– Veoma mi je drago da će predsjednik Barak Obama (Barack) posjetiti Brisel i razgovarati sa zvaničnicima EU. Sjedinjene Države trebaju EU kao jakog igrača s kojim mogu odgovoriti na globalne izazove u Evropi, Euroaziji i drugdje u svijetu. Jača Evropa u interesu je SAD.
Zapad treba razraditi strategiju ekonomskih reformi na Balkanu
– Ako Zapad sada ne iskoristi priliku i ne postavi se kao istinski lider, onda sve promjene koje zagovara i koje se provode i na Balkanu, mogu biti ugrožene.
Zapad treba razraditi strategiju ekonomskih reformi na Balkanu. Potrebno je izgraditi ceste, pruge, investirati u istraživanje prirodnih resursa… Čuo sam da je u BiH “Shell”, koji traži naftu. To je dobar signal. Takvo nešto zahtijeva promjene zakona, njihovo moderniziranje…
Nakon ekonomskih mjera, uslijedit će političke. Ali, potrebne su ekonomske aktivnosti kako bi ljudi imali posla, imali neku sigurnost u svakodnevnom životu… nakon toga treba raditi političke reforme.
Bolji uvjeti života, perspektive napretka za svakog čovjeka najbolji su odgovor na nastojanja da se i na Balkanu instalira „puzajući putinizam”.
