{"id":5115,"date":"2015-02-12T20:22:35","date_gmt":"2015-02-12T19:22:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/?p=5115"},"modified":"2015-02-12T20:22:35","modified_gmt":"2015-02-12T19:22:35","slug":"biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/","title":{"rendered":"Biblioteka u Te\u0161nju &#8211; Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: left;\">Nedavno, ta\u010dnije 16. oktobra 2014. godine, u Sarajevu je promovisana knjiga<i> \u201eKO JE KO U BiH\u201c <\/i>Izdava\u010dke ku\u0107e Planjax iz Te\u0161nja, \u010diji je jedan od promotora bio i akademik Abdulah Sidran. Akademik je knjigu apostrofirao kao izdava\u010dki poduhvat jedinstven u Bosni i Hercegovini, kao svojevrsni kulturolo\u0161ki, izdava\u010dki fenomen koji se, eto, mo\u017ee pojaviti samo u te\u0161anjskom izdava\u0161tvu, u kojem se te\u0161anjski \u010dovjek odva\u017eio da uradi knjigu velikih gabarita, kvantitativnih i kvalitativnih smislova.<br \/>\nTim povodom uva\u017eeni akademik je nastavio da govori o te\u0161anjskom kulturolo\u0161kom fenomenu koji datira iz daljine, pominju\u0107i 1865. godinu kada je u Te\u0161nju izvedena prva pozori\u0161na predstava u BiH; zatim 1968. godine, Te\u0161njaci otkupljuju privatnu biblioteku Hamida Dizdara i u jednom danu oboga\u0107uju se velikim bibliote\u010dkim fondom (nisu to u\u010dinili ni Sarajevo, ni Mostar, ni Tuzla i sl.) i tada se pisalo u \u0161tampi kako je te\u0161anjska op\u0107ina jedina u Jugoslaviji u prilici da njen svaki stanovnik uzme po knjigu u svaku ruku; zatim je jedan Te\u0161njak svom gradu darovao 27,840 kg zlata da se napravi Dom kulture; opet, u nedavnom ratu kad su se ru\u0161ila i palila kulturna dobra, gotovo svuda, uglavnom Bo\u0161njaka, u Te\u0161nju su ostale netaknute i katoli\u010dka i pravoslavna crkva i jo\u0161 sa\u010duvane kulturne vrijenosti <i>te\u0161anjske ikone <\/i>iz pravoslavne crkve; zatim Te\u0161anj ima i Rje\u010dnik te\u0161anjskoga kraja, kakvo bi to leksi\u010dko i leksografsko bogatstvo bilo bosanskog jezika da svoj rje\u010dnik ima svaki bosansko-hercegova\u010dki kraj; i napose Te\u0161anj danas gradi novu zgradu biblioteke, a koji to grad danas u BiH pa i u regionu gradi novu zgradu za potrebe biblioteke, pa je i to te\u0161anjski kulturolo\u0161ki fenomen. Naravno, sve je ovo parafrazirana forma govora akademika Sidrana.<br \/>\nGradnja nove zgrade Biblioteke i njeno opremanje po savremenim informati\u010dkim tehnologijama povod je za nu\u0111enje javnosti sadr\u017eajnije i cjelovitije slike o Biblioteci u Te\u0161nju.<\/p>\n<p><b><\/b><\/p>\n<p><center><b>Osvrt na razvoj bibliotekarstva u Te\u0161nju<\/b><\/center><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">\nBibliotekarstvo u Te\u0161nju ima dugu povijest ispunjenu brojnim zna\u010dajnim datumima koji su je obilje\u017eili. Za za\u010detke bibliotekarstva te\u0161anjskoga kraja zna\u010dajne su sljede\u0107e godine, i ne samo te:<br \/>\n&#8211; 1842. godina kada je (te\u0161anjski kraj) Siv\u0161u posjetio fra Ivan Frano Juki\u0107, radi ustrojstva knji\u017enice;<br \/>\n&#8211; 1868. godina kada je muftija Mustafa \u0160efki U\u017ei\u010danin uvakufio Te\u0161nju vrijednu biblioteku;<br \/>\n&#8211; zatim tu je i biblioteka Mesuda ef. Smailbegovi\u0107a, (1837-1904) posljednjeg muftije i muderisa Gazi Ferhad-begove medrese u Te\u0161nju;<br \/>\n&#8211; 1870. godina kada je u Te\u0161nju ustanovljena kiraethana (\u010ditaonica).<br \/>\nDakle, bibliotekarstvo u te\u0161anjskom kraju datira iz sredine 19. stolje\u0107a, a u posljednjem kontinuitetu egzistira od 1946. godine, dakle, nagodinu \u0107e biti sedamdeset godina.<br \/>\nDana\u0161nja Biblioteka u Te\u0161nju je osnovana kao institucija neposredno po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata, sa po\u010detnim fondom od 500 knjiga, dobijenih na dar od gra\u0111ana i ostatkom fonda Hrvatsko-muslimanske \u010ditaonice&#8230;<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\"><!--more--><br \/>\nPodatak iz 1957. godine, kada je ujedno i donesen Zakon o bibliotekama, kazuje da Biblioteka u Te\u0161nju ve\u0107 ima oko 2500 knjiga.<br \/>\nOd posebne va\u017enosti za rad i razvoj ove Biblioteke je godina 1968. kad se knji\u017eni fond znatno obogatio. Naime, Op\u0107ina Te\u0161anj je izdvojila sredstva za kupovu privatne biblioteke novinara i knji\u017eevnika Hamida Dizdara (1907-1967), koja \u010dini zasebnu cjelinu u Biblioteci kao <i>&#8220;Fond Hamida Dizdara&#8221;.<\/i> \u010cine ga: 17.237 knjiga prete\u017eno iz oblasti humanitarnih znanosti i umjetnosti, te zbirke uga\u0161ene periodike od 898 naslova, uglavnom nekompletnih \u010dasopisa i listova, od kojih je dobar dio iz 19. stolje\u0107a.<br \/>\nPosebnu vrijednost fonda \u010dine rariteti tj. rijetki primjerci knjiga objavljenih kod nas i u inostranstvu po\u010dev od druge polovine 18. stolje\u0107a pa na ovamo.<br \/>\nZbirka rariteta broji 1218 knjiga. Od toga broja 321 sveska se odnosi na bosansku knjigu, 813 na &#8220;jugoslaviku&#8221;, a 84 sveska na stranu literaturu.<br \/>\nNa policama Biblioteke na\u0161la se i orijentalna zbirka knjiga (arapski, turski, persijski), od 592 bibliote\u010dke jedinice mahom \u0161tampanih, ali i rukopisnih, te drugi privatni fondovi zavi\u010dajnog karaktera od oko 850 bibliote\u010dkih jedinica.<br \/>\nU fond na orijentalnim jezicima spada i zaostav\u0161tina te\u0161anjskog u\u010ditelja, jednog od osniva\u010da Pozori\u0161ta u Te\u0161nju, \u010dlana raznovrsnih kulturno-umjetni\u010dkih dru\u0161tava, a rije\u010d je o Mehmedu Bajraktarevi\u0107u Mehi (1927-1993). Pored ovih dobrotvora, u boga\u0107enju bibliote\u010dkog fonda u\u010destvovale su bibliote\u010dke ostav\u0161tine jo\u0161 i Edhema Pobri\u0107a, Dragutina Tanasi\u0107a, knji\u017eevnika Kasima Derakovi\u0107a, te jedan dio biblioteke Amaterskog pozori\u0161ta Te\u0161anj, zatim pisca za djecu i grafi\u010dkog poduzetnika Bajruzina Hajre Planjca i dr.<br \/>\nGodine 2009. otkupljena je privatna biblioteka Adila Ali\u0107a, knji\u017eni fond od oko 2600 bibliote\u010dkih jedinica, sa bogatom arhivom.<br \/>\nBiblioteka je 1986. godine dobila dva najve\u0107a du\u0161tvena priznanja, a rije\u010d je o nagradi Dru\u0161va bibliotekara SR Bosne i Hercegovine <i>&#8220;Najbolja Biblioteka u Bosni i Hercegovini za 1986. godinu&#8221; <\/i>i <i>&#8220;Septembarska povelja&#8221; <\/i>&#8211; najve\u0107e priznanje Op\u0107ine Te\u0161anj.<br \/>\nOsim toga, ova biblioteka je 1988. godine bila doma\u0107in jugoslovenske manifestacije <i>&#8220;Mjesec knjige 1988. godine&#8221; <\/i>i pri tom ugostila brojne poznate li\u010dnosti iz sfere kulture i umjetnosti.<br \/>\nDa je te\u0161anjska Biblioteka prava riznica blaga svjedo\u010de nam i prepiske i rukopisi pojedinih djela brojnih stvaralaca, kao: Muse \u0106azima \u0106ati\u0107a, Hamida i Maka Dizdara, Bore Stankovi\u0107a, Antuna Gustava Mato\u0161a, Hamze Hume, Adem-age Me\u0161i\u0107a, Mustafe \u0106emana i drugih. Ovdje je neophodno navesti i prva izdanja djela: Vuka Karad\u017ei\u0107a, Dositeja Obradovi\u0107a, Jovana Du\u010di\u0107a, Ive Andri\u0107a i dr. koja se nalaze u vlasni\u0161tvu te\u0161anjske Biblioteke i zajedno sa ostalim raritetima (ukupno oko 2500), \u010dine bogatstvo od neprocjenjive vrijednosti. U vlasni\u0161tvu Biblioteke postoje i dvije najstarije \u0161tampane knjige sa po\u010detka 17. stolje\u0107a, ta\u010dnije iz 1603. i 1605. godine, kao i najstariji rukopis iz 1417. godine.<br \/>\nDanas cjelokupni fond Biblioteke sadr\u017ei ne\u0161to vi\u0161e od 63.000 knjiga, 6000-7000 bibliote\u010dkih jedinica, periodi\u010dnih publikacija i druge bibliote\u010dke gra\u0111e, i kao takav stoji na raspolaganju \u010ditaocima.<\/p>\n<p><b><\/b><\/p>\n<p><center><b>U susret knjizi i \u010ditatelju<\/b><\/center><center>\u201cS obzirom na broj knjiga, broj korisnika i fondove koje posjeduje, Biblioteka ima nedovoljan broj uposlenih. Broj korisnika knjige iz godine u godinu varira, ali vrijedno je pomenuti da je 2006. godine Biblioteka imala 1315 upisanih \u010ditalaca. Na\u0161a Biblioteka po zna\u010daju se\u017ee u sami vrh biblioteka Bosne i Hercegovine, ako ne i me\u0111u prvih pet biblioteka\u201c, kazao je direktor Esmir Ba\u0161i\u0107.<br \/>\nOp\u0107a biblioteka Te\u0161anj, osim \u0161to nudi knjigu \u010ditatelju, posljednjih godina nudi i druge kulturne doga\u0111aje kao \u0161to su promocije knjiga &#8211; bilo da ih je izdava\u010d ili su to knjige drugih izdava\u010da a zna\u010dajne su za bosanskohercegova\u010dku pisanu rije\u010d, te okrugle stolove, oma\u017ee, izlo\u017ebe, literarne natje\u010daje, radionice i kvizove za osnovce i srednjo\u0161kolce i sl. a posebno je aktivna u razmatranju bibliotekarskih tematika i u tom pravcu Biblioteka je organizirala \u0161est konferencija bibliotekara regionalnog, federalnog i dr\u017eavnog nivoa. Tako Biblioteka u Te\u0161nju daje zna\u010dajan doprinos unapre\u0111enju bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.<br \/>\nTreba re\u0107i da je Biblioteka u posljednjih pet godina, kako je u svoj opus rada dobila i izdava\u0161tvo, izdala oko 40 knjiga i uz to poticala i podr\u017eavala pisanu rije\u010d a posebno mlade autore. Dakle, treba kazati da je vo\u0111stvo Biblioteke, u te\u0161kom vremenu za knjigu, sa svojom bibliotekom, krenulo ka knjizi, a kampanjama kao \u0161to su <i>Te\u0161anj \u010dita, Te\u0161anjski salon knjige<\/i> i sl. ide i ka \u010ditatelju knjige.<br \/>\nTako\u0111er, Biblioteka je ustrojila 2007. godine <i>Nagradu Mustafa \u0106eman<\/i> za doprinos razvoju bibliotekarstva na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. To je jedina nagrada u ovoj oblasti u Federaciji BiH.<br \/>\nTe\u0161anjska Biblioteka je najbogatija biblioteka u Zeni\u010dko-dobojskom kantonu, a spada u red najbogatijih biblioteka u Bosni i Hercegovini.<br \/>\nBiblioteka je uspostavila veoma dobru saradnju sa <i>Goethe-Instituts <\/i>iz Njema\u010dke i sa Institutom<i> Junus Emre <\/i>iz Turske i plodovi te saradnje se ve\u0107 o\u010dituju u unapre\u0111enju i osavremenjavanju rada Biblioteke.<br \/>\nPosve\u0107uje se velika pa\u017enja informati\u010dkoj tehnologiji i edukaciji kadrova, kao npr. digitalizaciji bibliote\u010dkog fonda, odnosno u procesu je digitalizacija i katalogizacija Orijentalne zbirke koju posjeduje.<br \/>\nBiblioteka je, s obzirom na svoju prirodu uvijek bila mjesto kulturnih doga\u0111anja, ali treba kazati da je to intenzivirala posljednjih godina i postala ozbiljna kulturna spirala koja \u017eiteljma te\u0161anjskoga kraja i \u0161ire nudi kulturne sadr\u017eaje u prigodama i redovnim op\u0107inskim manifestacijama tokom cijele godine.<\/p>\n<p><b><\/b><center><b>Prva novoizgra\u0111ena zgrada za biblioteku u BiH poslije 40 godina<\/b><\/center><br \/>\nU svom trajanju Biblioteka u Te\u0161nju je \u010desto mijenjala svoju adresu, \u010detiri-pet puta je preseljavana iz objekta u objekat, uglavnom u nenamjenski objekat, i svako seljenje je ostavljalo svoje rane na knji\u017enom fondu i bibliote\u010dkom ustroju.<br \/>\nOsje\u0107ala se potreba da biblioteka treba da dobije stalnu adresu i da na\u0111e svoj smiraj. Tako je nakon, domalo, sedam decenija sazrela ideja i do\u0161lo vrijeme da se po\u010dne ne\u0161to konkretno i raditi na tom planu. Tako je, prilikom radova na Strategiji razvoja op\u0107ine koji su trajali u 2007. godini, od strane direktora Bilblioteke, Esmira Ba\u0161i\u0107a, predlo\u017eeno Op\u0107ini kao nosiocu izrade Strategije da se u Strategiju razvoja op\u0107ine Te\u0161anj 2008-2015. uvrsti i gradnja nove zgrade Biblioteke. Na svu sre\u0107u to je i prihva\u0107eno.<br \/>\nPoslije usvajanja Strategije uslijedila je izmjena Regulacionog plana<i> \u201eMusala\u201c <\/i> 2008. godine u okviru kojeg je Biblioteka dobila svoju lokaciju.<br \/>\nVe\u0107 naredne godine 11.7.2010. godine na\u010delnik Op\u0107ine Te\u0161anj Fuad \u0160i\u0161i\u0107 je potpisao ugovor sa firmom<i> Farex d.o.o. <\/i>Te\u0161anj za izradu projektne dokumentacije i pripreme za radove u suterenu. I kona\u010dno 28.6.2010. godine polo\u017een je i kamen temeljac koji je ozvani\u010dio po\u010detak nicanja nove zgrade Biblioteke. Tako\u0111er, 4.10.2010. godine na\u010delnik Op\u0107ine Fuad \u0160i\u0161i\u0107, u prisustvu direktora Biblioteke Ba\u0161i\u0107a, potpisuje ugovor sa firmom <i>Inter d.o.o. <\/i>Te\u0161anj za obavljanje druge faze radova na objektu. Zatim su zamjenik koordinatora Turske uprave za me\u0111unarodnu saradnju i razvoj (TIKA) Omer Aykan i op\u0107inski na\u010delnik Suad Huski\u0107, u prisustvu direktora Biblioteke Ba\u0161i\u0107a i predstavnika izvo\u0111a\u010da radova Osmana Kova\u010da, potpisali su 23.12.2014. godine Sporazum o po\u010detku zavr\u0161ne faze radova na zgradi Biblioteke u Te\u0161nju vrijedan 265.000 eura. Isti dan izvo\u0111a\u010d radova<i> D\u017eekos d.o.o. <\/i>Srajevo uveden je u radove, a zavr\u0161etak radova je predvi\u0111en za pet mjeseci.<br \/>\nPrema rije\u010dima direktora Ba\u0161i\u0107a:\u201cPut do potpisivanja sa TIKA bio je dugotrajan i veoma zahtjevan. Bilo je potrebno mnogo strpljenja, upornosti i zalaganja. Biblioteka je podnijela apelaciju prema TIKA prije dvije godine. U tom periodu bilo je nebrojeno poziva prema uredu TIKA, presretanja predstavnika TIKA po bosanskohercegova\u010dkim gradovima i pisanja dopisa istim.<br \/>\nKona\u010dno, sve dileme u vezi realizacije na\u0161eg zahtjeva desile su se ljetos (2014) kada je u posjetu Bosni i Hercegovini do\u0161ao direktor TIKA za Jugoisto\u010dnu Evropu Mahmut \u010ceviz. Po protokolu posjeta Te\u0161nju nije bila planirana, ali je na molbu direktora Ba\u0161i\u0107a gosp. \u010ceviz se odazvao prijateljskom pozivu i posjetio gradili\u0161te Biblioteke. Tom prilikom, direktor \u010ceviz, nakon \u0161to je obi\u0161ao gradili\u0161te, dao je \u010dvrsto obe\u0107anje da \u0107e se projekat po\u010deti realizirati do kraja teku\u0107e godine. Kada je Turska uprava za me\u0111unarodnu saradnju i razvoj (TIKA), obavijestila menad\u017ement Biblioteke, da su odobrena sredstva za zavr\u0161etak radova na novoj zgradi niko nije bio sretniji od nas. Obe\u0107anje koje smo tada dobili ovih dana se ispunjava. Realizacija ovog projekta imat \u0107e veliki zna\u010daj za razvoj na\u0161e biblioteke, lokalne zajednice i bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.\u201c<br \/>\nPrema nekim saznanjima novoizgra\u0111ena zgrada Biblioteke u Te\u0161nju bi\u0107e prva nova zgrada za potrebe biblioteke u BiH u posljednjih 40 godina. I to ni\u010de u, kako dr\u017eavnom tako i u reginalnom, kontekstu op\u0107e dru\u0161tvene i ekonomske krize i zapostavljenosti kulture i u tome je i ve\u0107i ovo kulturolo\u0161ki te\u0161anjski fenomen. To \u0107e biti najmodernija biblioteka u Bosni i Hercegovini i postat \u0107e komparativna mjera za druge biblioteke i cilj stremljenja.<br \/>\nBiblioteka Te\u0161anj je i dosad bila svojevrsna bibliote\u010dka matica svih \u0161kolskih biblioteka kako u njihovom razvoju tako i u unapre\u0111ivanju njihovog rada, a sa unapre\u0111ivanjem standarda rada gradske Biblioteke u tom pravcu \u0107e mo\u0107i \u010diniti i vi\u0161e.<br \/>\nDavno su rekli: \u201eNapraviti biblioteku u ku\u0107i, zna\u010di podariti joj du\u0161u.\u201c Poznato je da je te\u0161anjski kraj imao, i da i danas ima, svoje bibliofile koji su imali svoje privatne biblioteke u svojoj ku\u0107i, koji su ranije a tako \u0107e to biti, nadamo se, i u budu\u0107e, poslije njihovog odlaska sa ovoga svijeta, darivali svoje biblioteke Biblioteci Te\u0161anj ili ih je zajednica otkupljivala. Tako\u0111er, te\u0161anjska Biblioteka bi svojom povije\u0161\u0107u, svojim bibliote\u010dkim blagom i svojim novijim zbivanjima mogla biti zanimljiva za bibliologiju i tematski istra\u017eiva\u010dki opservirana u postdiplomskim studijima bibliotekarstva. U nau\u010dnim krugovima Te\u0161anj je posebno glasovit zbog vrijednosti koje krije njegova Biblioteka. Bibliote\u010dka je tradicija u Te\u0161nju vrlo duga, jer tu zapravo postoji kult knjige. U zemljama u kojima postoji kult knjige biblioteke su najmo\u0107nije i najljep\u0161e zgrade u centru grada, tako \u0107e to biti uskoro i u Te\u0161nju.<\/center><center><\/center><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavno, ta\u010dnije 16. oktobra 2014. godine, u Sarajevu je promovisana knjiga \u201eKO JE KO U BiH\u201c Izdava\u010dke ku\u0107e Planjax iz Te\u0161nja, \u010diji je jedan od promotora bio i akademik Abdulah Sidran. Akademik je knjigu apostrofirao kao izdava\u010dki poduhvat jedinstven u Bosni i Hercegovini, kao svojevrsni kulturolo\u0161ki, izdava\u010dki fenomen koji se, eto, mo\u017ee pojaviti samo u &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5116,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[109],"tags":[],"class_list":["post-5115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","","category-kultura"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.0 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Biblioteka u Te\u0161nju - Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen &#8211; HRANKOVI\u0106 ONLINE<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Biblioteka u Te\u0161nju - Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen &#8211; HRANKOVI\u0106 ONLINE\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Nedavno, ta\u010dnije 16. oktobra 2014. godine, u Sarajevu je promovisana knjiga \u201eKO JE KO U BiH\u201c Izdava\u010dke ku\u0107e Planjax iz Te\u0161nja, \u010diji je jedan od promotora bio i akademik Abdulah Sidran. Akademik je knjigu apostrofirao kao izdava\u010dki poduhvat jedinstven u Bosni i Hercegovini, kao svojevrsni kulturolo\u0161ki, izdava\u010dki fenomen koji se, eto, mo\u017ee pojaviti samo u &hellip;\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"HRANKOVI\u0106 ONLINE\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/GHrankovic\/\" \/>\n<meta property=\"article:author\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/hrankovljanin\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-02-12T19:22:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/tesanj.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"784\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"559\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"El_San\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"El_San\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"El_San\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/525ec15f5e49246a31046f58ad14f0e8\"},\"headline\":\"Biblioteka u Te\u0161nju &#8211; Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen\",\"datePublished\":\"2015-02-12T19:22:35+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/\"},\"wordCount\":2235,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2015\\\/02\\\/tesanj.jpg\",\"articleSection\":[\"KULTURA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/\",\"name\":\"Biblioteka u Te\u0161nju - Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen &#8211; HRANKOVI\u0106 ONLINE\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2015\\\/02\\\/tesanj.jpg\",\"datePublished\":\"2015-02-12T19:22:35+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/525ec15f5e49246a31046f58ad14f0e8\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2015\\\/02\\\/tesanj.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2015\\\/02\\\/tesanj.jpg\",\"width\":784,\"height\":559},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Biblioteka u Te\u0161nju &#8211; Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/\",\"name\":\"HRANKOVI\u0106 ONLINE\",\"description\":\"Korist za budu\u0107nost na\u0161eg HRANKOVI\u0106A\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.hrankovic.eu\\\/portal\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/525ec15f5e49246a31046f58ad14f0e8\",\"name\":\"El_San\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/d4b5b3419e24d66a6541e9866871acc9839d89a80d14476aa522b02368193380?s=96&d=wp_user_avatar&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/d4b5b3419e24d66a6541e9866871acc9839d89a80d14476aa522b02368193380?s=96&d=wp_user_avatar&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/d4b5b3419e24d66a6541e9866871acc9839d89a80d14476aa522b02368193380?s=96&d=wp_user_avatar&r=g\",\"caption\":\"El_San\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/hrankovljanin\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Biblioteka u Te\u0161nju - Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen &#8211; HRANKOVI\u0106 ONLINE","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Biblioteka u Te\u0161nju - Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen &#8211; HRANKOVI\u0106 ONLINE","og_description":"Nedavno, ta\u010dnije 16. oktobra 2014. godine, u Sarajevu je promovisana knjiga \u201eKO JE KO U BiH\u201c Izdava\u010dke ku\u0107e Planjax iz Te\u0161nja, \u010diji je jedan od promotora bio i akademik Abdulah Sidran. Akademik je knjigu apostrofirao kao izdava\u010dki poduhvat jedinstven u Bosni i Hercegovini, kao svojevrsni kulturolo\u0161ki, izdava\u010dki fenomen koji se, eto, mo\u017ee pojaviti samo u &hellip;","og_url":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/","og_site_name":"HRANKOVI\u0106 ONLINE","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/GHrankovic\/","article_author":"https:\/\/www.facebook.com\/hrankovljanin","article_published_time":"2015-02-12T19:22:35+00:00","og_image":[{"width":784,"height":559,"url":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/tesanj.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"El_San","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"El_San","Est. reading time":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/"},"author":{"name":"El_San","@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/#\/schema\/person\/525ec15f5e49246a31046f58ad14f0e8"},"headline":"Biblioteka u Te\u0161nju &#8211; Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen","datePublished":"2015-02-12T19:22:35+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/"},"wordCount":2235,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/tesanj.jpg","articleSection":["KULTURA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/","url":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/","name":"Biblioteka u Te\u0161nju - Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen &#8211; HRANKOVI\u0106 ONLINE","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/tesanj.jpg","datePublished":"2015-02-12T19:22:35+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/#\/schema\/person\/525ec15f5e49246a31046f58ad14f0e8"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/tesanj.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/tesanj.jpg","width":784,"height":559},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/biblioteka-u-tesnju-ovovremeni-kulturoloski-fenomen\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Biblioteka u Te\u0161nju &#8211; Ovovremeni kulturolo\u0161ki fenomen"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/#website","url":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/","name":"HRANKOVI\u0106 ONLINE","description":"Korist za budu\u0107nost na\u0161eg HRANKOVI\u0106A","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/#\/schema\/person\/525ec15f5e49246a31046f58ad14f0e8","name":"El_San","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d4b5b3419e24d66a6541e9866871acc9839d89a80d14476aa522b02368193380?s=96&d=wp_user_avatar&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d4b5b3419e24d66a6541e9866871acc9839d89a80d14476aa522b02368193380?s=96&d=wp_user_avatar&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d4b5b3419e24d66a6541e9866871acc9839d89a80d14476aa522b02368193380?s=96&d=wp_user_avatar&r=g","caption":"El_San"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/hrankovljanin"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5115"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5117,"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5115\/revisions\/5117"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}