{"id":4726,"date":"2014-11-16T11:54:09","date_gmt":"2014-11-16T10:54:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/?p=4726"},"modified":"2014-11-16T11:54:09","modified_gmt":"2014-11-16T10:54:09","slug":"paganski-obicaji-u-tradiciji-bosnjaka-kucanje-u-drvo-biljka-cuvarkuca-mora-itd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/paganski-obicaji-u-tradiciji-bosnjaka-kucanje-u-drvo-biljka-cuvarkuca-mora-itd\/","title":{"rendered":"Paganski obi\u010daji u tradiciji Bo\u0161njaka (kucanje u drvo, biljka \u010cuvarku\u0107a, Mora itd.)"},"content":{"rendered":"

Me\u0111u Bo\u0161njacima, posebno na selu se zadr\u017ealo vjerovanje da u odre\u0111enim no\u0107ima u ku\u0107u u kojoj ima malo dijete, dolazi \u201eMora\u201c, koja doji djecu priti\u0161\u0107e ih i gu\u0161i u toku sna… Da bi se dolazak More u ku\u0107u sprije\u010dio, malom djetetu se oko pojasa vezala traka u obliku pletenice od tri razli\u010dite vrste konca na pojas bi se stavi male makaze, a u blizini kreveta no\u017e<\/em>…<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Glavna osobenost paganskog vjerovanja je politeizma, vjerovanje u mno\u0161tvo bogova, bo\u017eica, a za\u010detak politeizma datira od perioda Nuha, a.s., kada su ljudi preko \u201edobrih\u201c nastojali da se pribli\u017ee Allahu, \u0161to ih je na kraju neminovno odvelo u \u0161irk (mnogobo\u0161tvo). U ovom radu \u0107emo govoriti o vjerovanjima koja su se zadr\u017eali kod muslimana i kr\u0161\u0107ana na tlu Bosne i Hercegovine, a koji imaju korijene u ilirskim i slavenskim vjerskim shvatanjima. Svaka politeisti\u010dka religija je u svojim na\u010delima imala svog vrhovnog boga, kao \u0161to je to kod Ilira bio Silvan koji je bio za\u0161titnik pastira, stada i \u0161uma, kod Rimljana je bio Jupiter bog oluja, munje i groma, kod Grka je to bio Zeus, a kod Salvena Perun, koji su tako\u0111er bili bogovi oluja, munje i groma.<\/p>\n

Podru\u010dje Bosne i Hercegovine je u anti\u010dkom periodu nakon pokoravanja ilirskih naroda od strane Rimske imperije, podijeljeno na dvije provincije – Dalmaciju i Panoniju. Ve\u0107i dio teritorije je bio u provinciji Dalmaciji, u gdje su se stanovnici prvi put susreli sa kr\u0161\u010danstvom krajem V odnosno po\u010detkom VI st. n. e. po\u010detkom VII st. dolazi do navale Avara i Slavena, te se njihovim dolaskom stanovni\u0161tvo sa podru\u010dja Bosne i Hercegovine okrenulo ka kasnoanti\u010dkoj kulturnoj tradiciji, koju su sa sobom donijeli Slaveni.<\/p>\n

Na temelju ovoga je u narednom periodu nastala bosanska hereza koja je imala druga\u010dije u\u010denje od onog koje je propovijedala tada\u0161nja crkva. Crkveni raskol se doga\u0111a u XI st. te na taj na\u010din pripadnici Crkve bosanske i od strane katoli\u0107ke i od strane pravoslavne crkve bivaju okarakterizirani kao heretici. Represije su slijedile sve do XV st. kada ova teritorija pada pod osmasku vlast, i kada se tada\u0161nje stanovni\u0161tvo susre\u0107e sa novom religijom islam, koji se posebno \u0161iri u XVI st i koji u tom periodu postaje vode\u0107om religijom na ovom prostoru.<\/p>\n

Na osnovu ovoga vidimo da su ovim teritorijem u jednom, mo\u017ee se re\u0107i kratkom periodu protutnjali mnogi narodi i kulture koji su ostavljali odre\u0111ene segmente svojih vjerovanja i obi\u010daja koji se i dan danas \u0161tuju i \u010duvaju kod naroda u Bosni i Hercegovini. Svarog ili Perun kao \u0161to je ve\u010d re\u010deno, bio je vrhovni bog Slavena, o tome nam svjedo\u010di mnogobrojna toponomistika odre\u0111enih naselja, brda i planina. Jedan od primjera jeste ime planine u blizini op\u0107ine Vare\u0161 koja nosi naziv po ovom bogu, tj. Perun. U tradiciji katoli\u010dkog i muslimanskog naroda je jo\u0161 uvijek poznato da \u201ekad se od Peruna navuku oblaci i zagrmi bit \u0107e oluja\u201c, a Perun je zapravo bog oluje munje i groma.<\/p>\n

\u2022 Ono \u0161to je posebno karakteristi\u010dno za Bosnu i Herecegovinu jeste sa\u0111enje i uzgajanje vrste cvijeta koja nosi naziv \u201e\u010cuvarku\u0107a\u201c. Ovaj cvijet i dan danas narod sadi i dr\u017ei u posudama na krovovima ku\u0107a, jer je ona \u010cuvar-ku\u0107a ili \u010duvar ku\u0107e, a drugi naziv za ovaj cvijet je \u201ePerunika\u201c, \u0161to zna\u010di da treba da sa\u010duva ku\u0107u od udara groma. Na taj na\u010din su nastajala i odre\u0111ena mjesta na kojima su se obavljale vjerske ceremonije. S obzirom da je u antici bio zastupljen bog munje i groma, tako je do\u0161lo do spoja i kombinacije.<\/p>\n

\u2022 Iliri su bili \u201enaturalisti\u201c (sveti\u0161ta: brda, izvori, pe\u010dine…) Silvan za\u0161titnik pastira i \u0161uma je i bio na takvim mjestima. Vrhovi brda i planina, potom pe\u010dine i izvori vode su bili ti gdje su se poklanjali i pravila sveti\u0161ta za Silvana, Jupitera, Zeusa, Peruna kao i za ostale bogove. Negdje imamo ostatke hramova, koji su za podru\u010dje Bosne i Hercegovine rijetki. Zbog visine brda i planina Slaveni su smatrali da su na taj na\u010din bli\u017ei njemu te su tu obavljali svoje vjerske obrede. To se kasnije u spoju sa drugim religijama zadr\u017ealo, preko Ilira, Slavena, potom bogumila, a na taj na\u010din, na\u017ealost, ova neislamska praksa ostala je sa\u010duvana i dan danas.<\/p>\n

Dokaz za to su nam dovi\u0161ta za koja se pouzdano zna da su bila bogumilska sveti\u0161ta, poput dovi\u0161ta u Kari\u0107ima, a najpoznatije dovi\u0161te u Bosni i Hercegovini, svakako je Ajvatovica, za koje prof. Salih Jalimam, poznati bosanskohercegova\u010dki histori\u010dar ka\u017ee da je prije dolaska islama na ove prostore bilo bogumilsko sveti\u0161te. Na vrhovima brda slijede\u0107i taj historijski kontinuitet, bosanski muslimani odlaze na brda i planine i tu se organizuju dovi\u0161ta. To nije samo primjetno u slu\u010dajevima brda, tako\u0111e imamo i pe\u0107ine i druga mjesta gdje su danas ta dovi\u0161ta.<\/p>\n

\u2022 Jedno od takvih mijesta koji ima taj historijski razvoj kroz stolje\u0107a kao molitveno sveto mjesto jeste tekija na Buni. Arheolo\u0161ki nalazi su pokazali na tom podru\u010dju prisustva \u017ertvovanja u pe\u0107inama, prisustvo anti\u010dkog obreda plodnosti, pa sve kroz srednji vijek do dan danas, koje je jedno od najposje\u0107enijih dovi\u0161ta u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

\u2022 Jedan od primjera u etimologiji do danas jeste Vele\u017e, koji je bio slavenski bog a bio je bog \u017eivotinja, kako veli Nestor, neki tvrde da je pak bio bog podzemnog svijeta, ovo drugo je prete\u017enije mi\u0161ljenje. Mjesta i naselja sa nazivom Vele\u017e nam govore da je postojao, a isto tako i mjesta na kojima se nalaze mezarluci i groblja nose naziv Vele\u017e kao \u0161to je to na podru\u010dju Vare\u0161a. Na desnoj obali rijeke Stavnje se nalazi brdo Vele\u017e, na kojem le\u017ei katoli\u010dko groblje.<\/p>\n

\u2022 Me\u0111u Bo\u0161njacima, posebno na selu se zadr\u017ealo vjerovanje da u odre\u0111enim no\u0107ima u ku\u0107u u kojoj ima malo dijete, dolazi \u201eMora\u201c, koja doji djecu priti\u0161\u0107e ih i gu\u0161i u toku sna. Ovo vjerovanje je povezano sa slavenskim vjerovanjem u boginju Moranu koja je bila bo\u017eanstvo zime i smrti. Prema legendi Morana je bila boginja koja se zaklela vrhovnom bogu Perunu da ne\u0107e vi\u0161e ljude jesti, nego ih samo no\u0107u priti\u0161\u0107e i na taj na\u010din zaustavlja disanje. Da bi se dolazak More u ku\u0107u sprije\u010dio, malom djetetu se oko pojasa vezala traka u obliku pletenice od tri razli\u010dite vrste konca na pojas bi se stavi male makaze, a u blizini kreveta no\u017e, potom bi se na papir napisala bismilla, a ispod \u201ebje\u017ei Moro\u201c, to bi se zalijepilo na desnu stranu ulaznih vrata, kako bi se ta spodoba odbila od ku\u0107e i uku\u0107ana.<\/p>\n

\u2022 Pagansko vjerovanje nam je ostavilo i vjerovanje u vile, duhove, du\u0161e itd. ono \u0161to je jako zastupljeno kod Bo\u0161njaka u Bosni i Hercegovini jeste kucanje u drvo. Prema paganskom vjerovanju dobri duhovi su \u017eivjeli u drvetu te su kad bi nesto za\u017eeljeli ili kad bi tra\u017eili za\u0161titu da se ne\u0161to ne urekne kucali u drvo, a mi danas ka\u017eemo: \u201cMa da se ne urekne elhamdulillah\u201c, pa kucnemo tri puta u drvo. \u0160to je dakako paganski obi\u010daj koji treba izbaciti iz prakse.<\/p>\n

\u2022 Tako\u0111er je zastupljeno vjerovanje da u odre\u0111enim \u0161umama, vrta\u010dama i na izvorima vode \u017eive vile, koje su lijepih dugih kosa, a koje opsjedaju \u010dovjeka. Tako i dan danas mnoge majke svojoj djeci ne dozvoljavaju da odlaze na ta mjesta da ih ne bi te vile opsjele, a posebno u ak\u0161am.<\/p>\n

\u2022 \u0160to se ti\u010de prolje\u0107a, u anti\u010dkom periodu kao i u srednjem vijeku bila je poznata svetkovina prolje\u0107a, gdje su djevojke odlazile na izvore, kupile rosu sa bilja njom se umivale da ostanu lijepe, brale cvije\u0107e i pravile vijence kao \u0161to je to bilo u \u010dast boginje Vesne (boginja prolje\u0107a). Danas je to ostalo u tradiciji \u0110ur\u0111evdana koji se prote\u017ee kako u kr\u0161\u010danskim tako i bo\u0161nja\u010dkom tradicijskom djelovanju.<\/p>\n

\u2022 U slu\u010daju smrti u muslimanskoj porodici u Bosni i Hercegovini \u017ealost traje \u010detrdeset dana. Po slavenskom vjerovanju du\u0161a dolazi i obilazi svoje mjesto gdje za \u017eivota bilo \u010detrdeset dana. Simbol \u017ertvovanja je bio svakodnevan u ovim vjerovanjima, posebno ako su u pitanju neke nevolje. Skoro sam nai\u0161ao na slu\u010daj gdje se ka\u017ee: \u201ckosti od kurbana se trebaju sa\u010duvati, ako bi do\u0161lo do jake oluje te kosti se iznesu vani ili se bace u pe\u010dnicu da se zapale, odmah \u0107e se oluja smiriti\u201c. To naravno mo\u017eemo povezati sa vjerovanjem i \u017ertvovanjem Perunu kada je nevrijeme jer je on po mitologiji vodio oblake, munje i grom.
\n_____________________________<\/p>\n

Paganska vjerovanja su mnogo zastupljena u na\u0161im ku\u0107ama, u na\u0161im mjestima, o kojima treba povesti ra\u010duna iako je to rezultat tradicije i rezultat historije, mnogo toga se nesvjesno radi, ali ipak, treba raditi na iskorijenjivanju ove ru\u017ene tradicije koja je opasna po ljudsko vjerovanje, a \u010dijem \u0161tetnom djelovanju se ne nazire kraj. S obzirom na ograni\u010denost prostora ne mo\u017eemo vi\u0161e i detaljnije o ovome govoriti, a o ovome svemu bi se mogla napisati jedno zaista veliko i vrijedno djelo.<\/p>\n

 <\/p>\n