![\"bosnjaci_newyorktimes\"](\"http:\/\/www.hrankovic.eu\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/bosnjaci_newyorktimes-210x190.jpg\")
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Jo\u0161 davno (1601.) je Mavro Orbini, dubrova\u010dki benediktanac, pisac, ideolog i histori\u010dar za Bo\u0161njake i bosanski jezik rekao da je: “…najgla\u0111i i najelegantniji jezik i di\u010de se \u010dinjenicom da jedini oni danas paze na \u010disto\u0107u slavenskog jezika”.<\/p>\n
Tridesetak godina nakon \u0161to je zapisao ovu svoju izreku, znameniti Bo\u0161njak, Muhamed Hevaji Uskufi, ro\u0111en u Tuzli, 1631. godine, napisao je jedan od najstarijih rje\u010dnika na Balkanu, tursko-bosanski rje\u010dnik.<\/p>\n
Informacije radi, prvi rje\u010dnik srpskog jezika nastao je skoro dva stolje\u0107a kasnije, 1818. godine, Vuk Karad\u017ei\u0107 napisao je rje\u010dnik na \u0107irilici i ijekavici, a sadr\u017eio je 26.270 rije\u010di.<\/p>\n
Me\u0111utim, nakon 1878. godine i odlaska Osmanlija, uslijedio je period borbe za opstanak, jer su Bo\u0161njaci nedugo nakon toga ostali bez jezika i etni\u010dkog porijekla, a vjerska diskriminacija po\u010dela je da uzima danak. Nekada glavni faktor balkanske politike, Bo\u0161njaci, postali su preko no\u0107i, nemo\u0107ni i nijemi promatra\u010di.<\/p>\n
U narednim politi\u010dkim sistemima, bosanski jezik je preimenovan u srpsko-hrvatski, a Bo\u0161njaci su doslovno ukinuti, pa se moglo birati izme\u0111u: Srbin, Hrvat ili neopredijeljen. Tek nakon osamostaljenja BiH, mogli smo da budemo Bo\u0161njaci koji govore bosanski jezik. Me\u0111utim, oni koji su sprovodili ovakve, fa\u0161isti\u010dke ideje i zakonike, i nakon raspada prethodnih politi\u010dkih sistema, nastavili su da njeguju tradiciju obespravljivanja.<\/p>\n
Zar treba da nas \u010dudi puko negiranje onih koji su bili spremni da nas etni\u010dki istrijebe, samo zato jer smo razli\u010diti? Njihove rije\u010di su “mehlem”, za razliku od onoga \u0161to su nam prire\u0111ivali u toku agresije na BiH.<\/p>\n
Zanimljiva \u010dinjenica je da su Amerikanci, prije ta\u010dno 133 godine \u010duli i posvjedo\u010dili da postoje Bo\u0161njaci, ponosan i neustra\u0161iv narod, tamo negdje, hiljadama kilometara daleko…<\/p>\n
New York Times je 3. Oktobra 1880. godine, objavio \u010dlanak pod naslovom “EUROPE'S APPLE OF DISCORD” (Evropska jabuka razdora), gdje stoji:<\/p>\n
“Bo\u0161njaci (The Bosniaks) 1878. nisu imali racionalne \u0161anse da slome Austriju, ali su se unato\u010d tome borili.”<\/p>\n
I na kraju, zapitati se kakav je moral i svijest onih ljudi koji pred nepobitnim \u010dinjenicama, okre\u0107u glavu i pri\u010daju davno ispri\u010danu pri\u010du, koja je, na\u017ealost, naslije\u0111e fa\u0161isti\u010dke idologije.<\/p>\n
Historija svjedo\u010di da puko mijenjanje naziva i mjere represije ne mogu uni\u0161titi ono \u0161to smo stolje\u0107ima njegovali, vjeru islam, bosanski jezik i na\u0161 bo\u0161nja\u010dki identitet.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jo\u0161 davno (1601.) je Mavro Orbini, dubrova\u010dki benediktanac, pisac, ideolog i histori\u010dar za Bo\u0161njake i bosanski jezik rekao da je: “…najgla\u0111i i najelegantniji jezik i di\u010de se \u010dinjenicom da jedini oni danas paze na \u010disto\u0107u slavenskog jezika”. Tridesetak godina nakon \u0161to je zapisao ovu svoju izreku, znameniti Bo\u0161njak, Muhamed Hevaji Uskufi, ro\u0111en u Tuzli, 1631. …<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1731,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_crdt_document":"","_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[109],"tags":[1084,290,1085,1083,1082],"class_list":["post-1729","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","","category-kultura","tag-1084","tag-godine","tag-pisao","tag-times","tag-york"],"yoast_head":"\n