INNA ENZELNAHU FI LEJLETIL KADR. VE MA EDRAKE MA LEJLETUL KADR. LEJLETUL KADRI HAJRUN MIN ELFI ŠEHR. TENEZZELUL MELAIKETU VERRUHU FIHA BI IZNI RABBIHIM MIN KULLI EMR. SELAMUN HIJE HATTA MATLEIL FEDŽR.
" Mi smo ga poceli objavljivati u noci kadr. A sta ti mislis sta je noc Kadr? Noc kadr je bolja od hiljadu mjeseci. Meleki i Dzibril, s dozvolom gospodara svoga, spustaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane." (El- Kadr,1-5)
Draga braco i postovane sestre u islamu, Esselamu alejkum!
Govoriti o Lejletul kadru je vrlo tesko jer nikada se ne moze sve reci niti je ikada dosta o tome govoriti. Zato cu i ovaj put progovoriti o ovoj noci koristeci se dijelom znanja nasih prethodnika, alima koji su o ovoj noci vec napisali i rekli pa ce i moja malenkost nesto tome dodati.
Sta je prethodilo prvoj objavi?
Pet godina prije pocetka objave, kada je Poslanik imao 35 godina, svakog se ramazana povlacio u pecinu Hira na vrhu Dzebelin - nura (Brda svjetlosti) nedaleko od grada Meke.
Svaki od tih ramazana proveo bi u dubokom razmisljanju o stvaranju i smislu svega sto ga okruzuje. Tu je zivio tjelesno skromnim, dusevno raskosnim i usamljenim zivotom. Po povratku u grad prvo bi tavaf kabu ucinio a onda isao kuci.
Prije same objave poceli su mu se javljati snovi i sto mu se u snu prikazivalo objasnjavalo bi mu se i ostvarivalo sljedecih dana. Ovo je faza jasnih i obistinjenih snova. U sljedecoj fazi Poslaniku se javljaju i obracaju cudni glasovi.
On bi se osvrtao ali kako nikoga nije vidio i nalazio, cudio bi se i uplasio. Glas nevidljivog pocinje se javljati sve cesce dok ne poprimi potpuni smisao. Nekada je Poslanik cuo glas iz stijene i iz stabla drveca i taj glas ga je zvao po imenu i selamio ga. - Godine 610. po Isau a.s. na sest mjeseci prije ramazana, Muhammedu s.a.v.s. se navrsilo 40 godina i tog ramazana on se po peti put povuce u pecinu Hira na Dzebelin- nuru - Brdu svjetlosti.
Uoci Lejletul- Kadra desi mu se nesto posebno. Lik sav sazdan od svjetlosti- Dzibrili - Emin obrati mu se i oslovi ga: "Muhammede, ja sam melek Dzibril i donosim ti Allahovu poruku da si izabran za Resulullaha." Posto mu je po drugi put u zivotu otvorio prsa, ocistio srce i dusu, pokazao kako da se abdesti i potpuno ocisti, Dzibrili-emin naredi Muhammedu da uci. Allahov Poslanik objasnjava taj dogadjaj na ovaj nacin: "Ja odgovorih Dzibrilu: 'Ja ne znam da ucim'."
On me obujmi rukama i cvrsto stegne i ponovo naredi da ucim. Ja ponovih: "Ja ne znam da ucim." On me treci put obujmi i cvrsto stegne a onda me pusti i rece: "Ikre! Citaj u ime Gospodara tvoga koji stvara. Stvara covjeka od ugruska! Citaj, plemenit je Gospodar tvoj! Koji poucava peru. Koji covjeka poucava onome sto ne zna." (El-Alek,1-5)
Odlike lejletul kadra
Ovo se dogodilo u mjesecu Ramazanu u noci Kadr.
Uzviseni kaze:
INNA ENZELNAHU FI LEJLETIL KADR. VE MA EDRAKE MA LEJLETUL KADR. LEJLETUL KADRI HAJRUN MIN ELFI ŠEHR. TENEZZELUL MELAIKETU VERRUHU FIHA BI IZNI RABBIHIM MIN KULLI EMR. SELAMUN HIJE HATTA MATLEIL FEDŽR.
" Mi smo ga poceli objavljivati u noci kadr. A sta ti mislis sta je noc Kadr? Noc kadr je bolja od hiljadu mjeseci. Meleki i Dzibril, s dozvolom gospodara svoga, spustaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane." (El- Kadr,1-5) Ova sura je u cjelosti posvecena Lejletul Kadr.
Poslanik je za ovu suru rekao: "Ko prouci ovu suru bice nagradjen kao da je ramazan postio i 27. noc ramazana u ibadetu proveo." Dok je za noc Kadr rekao: "Ko provede ovu noc u ibadetu nadajuci se njegovoj nagradi, bice mu oprosteni svi raniji grijesi."
Arapska rijec El- Kadr ima vise znacenja. Ona prije svega znaci ugled, cast i velicinu i u tom smislu je upotrijebljena u Kur`anu u 91. ajetu sure El- En`am gdje uzviseni kaze: "Oni ne velicaju Allaha onako kako doliku je njegovoj velicini." Zatim kao Allahovo odredjenje, pa je u tom smislu upotrijebljena u drugom ajetu sure El-Furkan u kome stoji: "i sve je On stvorio i odredbom odobrio."
Od jezickog znacenja ove rijeci zavisi i znacenje noci El- Kadr. Ako ova rijec znaci ugled, velicinu i cast onda je noc El- Kadr noc ugleda, velicine i casti. Ako pak ova rijec ima znacenje predodredjenja, onda je i noc El-Kadr noc u kojoj se svake godine odredjuju sudbine svega sto postoji na ovome svijetu.
Prvo misljenje jeste misljenje vecine. NOC KADR JE STEKLA UGLED I CAST SAMO ZATO STO JE U NJOJ POCELA OBJAVA KUR`ANA! Ako malo bolje pogledamo ajete koji govore o objavi Kur`ana vidjet cemo da je u njima precizan samo mjesec u kome je pocela Objava, dok je noc ostala neodredjena.
HA MIM . VEL KITABIL MUBIN. INNA ENZELNAHU FI LEJLETIN MUBAREKETIN, INNA KUNNA MUNZIRIN.
"Ha, Mim. Tako mi Knjige jasne Mi smo poceli da je u blagoslovljenoj noci objavljujemo - i Mi doista opominjemo." (Ed-Duhan,2-3).
"Mi smo ga poceli objavljivati u noci Kadr." (El-Kadr,1)INNA ENZELNAHU FI LEJLETIL KADR.
ŠEHRU RAMADANELLEZI UNZILE FIHIL KUR'AN.U mjesecu ramazanu pocelo je objavljivanje Kurana." (El-Bekare,185).
Vrijednost Noći kadr
1. Koliko je ta noc vrijedna najbolje se vidi iz samoga Kur'ana. Naime, u Kur'anu se o njoj govori na dva mjesta, od kojih je jedno kompletna 97. sura, koja je po njoj i dobila ime.
2. U drugom ajetu te sure kaze se: "A ko ce ti reci sta je Noc kadr?" Onaj ko proucava Kur'an primijetit ce da, kada god Uzviseni pocne pitanje rijecima "A ko ce ti reci..." (we ma edrake...), On time skrece paznju na onoga kome se obraca na nesto sto je veoma vazno. Dakle, ovdje, na taj nacin, najavljuje govor o najvaznijoj i najodabranijoj noci.
3. U trecem ajetu te sure kaze se: "Noc kadr bolja je od hiljadu mjeseci!" Naravno, time se misli na mjesece u kojima nema te noci. Mnogi su pretvarali tu cifru u godine, pa su dosli do zanimljivog podatka da je ta noc vrednija od osamdeset tri godine i cetiri mjeseca u kojima nema te noci! Tumaceci ovaj ajet, mufessiri kazu da se time misli da su dobra djela uradjena u toj noci, ako se kompletna provede u cinjenju dobrih djela, vrednija nego sva dobra djela uradjena u periodu od osamdeset tri godine i cetiri mjeseca. Time se trazi od vjernika da tu noc provedu sto vise, a po mogucnosti i cijelu, u cinjenju dobrih djela.
4. U toj suri ona se naziva "Noc sudbine" (lejletul-kadr) i spasom (selam), a u suri "Ed-Duhan" opisuje se kao blagoslovljena noc (fi lejletin mubareketin).
5. Pored toga, i'tikaf, tj. boravak u dzamiji zadnjih deset dana i noci u ramazanu, radi ibadeta, propisan je svakako i zbog toga da bi se ta noc provela u cinjenju dobrih djela i tako zaradila velika nagrada koja se samo na taj nacin moze steci.
Noc vrednija od hiljadu mjeseci
Mnogi mufessiri navode predaju Ibn Abbasa i Mudzahida da je jedan covjek iz Benu Israila nosio oruzje i ucestvovao u borbi na Allahovom putu hiljadu mjeseci, sto je zadivilo Muhammeda, s.a.v.s, i ashabe. Poslanik ,s.a.v.s, zazelio je nesto slicno i svojim sljedbenicima, pa se obratio Uzvisenom Allahu rijecima: "Gospodaru, ljudima iz moga ummeta dati su najkraci zivoti i najmanja mogucnost da urade dobra djela!" Zato mu je Allah dao Noc kadr i rekao mu da je ibadet njegovih sljedbenika u toj noci vredniji od hiljadu mjeseci dzihada u kojima je proveo taj covjek iz Benu Israila.
Malik u svome Muvettau navodi slijedecu predaju: "Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, pokazani su zivoti prethodnih naroda, pa je izgledalo da su zivoti njegovih sljedbenika skraceni da ne bi mogli uraditi dobrih djela koliko su ih cinili prethodni narodi u toku svojih dugih zivota. Zato mu je Allah dao Noc Kadr i ucinio je vrednijom od hiljadu mjeseci."
I Kur'an i hadis govore o tome da su prve generacije ljudi zivjele daleko duze nego što danas ljudi zive. Tako npr., u Kur'anu za Nuha, a.s, stoji da je boravio medju svojim sunarodnicima i pozivao ih na pravi put devet stotina i pedeset godina.
A u nekim hadisima izricito se navodi da su prve generacije ljudi daleko duze zivjele i da su fizicki bili daleko krupnije od danasnjih ljudi, te da se vremenom smanjivalo i jedno i drugo, sve do ummeta Muhammeda, s.a.v.s. Te dvije predaje, takodjer, govore o tome, pa se iz svega moze zakljuciti da je Noc kadr data sljedbenicima Muhammeda, s.a.v.s, kako bi je, po mogucnosti, provodili u ibadetu i tako zaradili sevape koje su prijasnji narodi mogli zaraditi tokom svojih dugih zivota.
Post je kroz historiju ljudskog roda bio stalno prisutan kao dio Objava Uzvišenog Stvoritelja koje su dostavljane svim Božijim poslanicima od Adema a.s. do psljednjeg Božijeg poslanika Muhameda s.a.v.s., tako da su i raniji Božiji vjerovjesnici donosili svojim narodima obavezujuće poruke i upute o postu, tako da ga susrećemo i kod drugih religija i kao dio prakse sljedbenika tih vjerskih učenja – katolika, ortodoksa, jevreja i drugih. Mada se post kod nemuslimana razlikuje od posta muslimana, post je uvijek obligatni, obavezni dio vjerske doktrine i prakse.Stari narodi su empirijski-posmatranjem uočavali da post, kao i druge vrste prakse koja osnažuje volju, strpljenje i izdržljivost, ima pozitivne efekte na ukupni duhovni i materijalni napredak naroda. Legenda kazuje da je grčki filozof Sokrat boravio u nekim ratnim pohodima u zemlji Tračana i da je tamo uočio praksu njihovih ljekara da se kod bolesnika bave, pored tjelesnih aspekata bolesti, i duhovnom stranom i zdravlja i liječenja. Vrativši se u Grčku poručio je svojim sunarodnjacima ljekarima da Tračani imaju bolju medicinu, jer stoje na stanovištu da istovremeno treba liječiti i tijelo i duh. Antički grčki liječnik, osnivač medicine, koji je živio u IV vijeku prije Isaa a.s., Hipokrat, poklanjao je značajnu pažnju postu i smatrao ga važnim sredstvom u borbi protiv bolesti.Međutim, muslimani ne poste da bi bili zdravi. Post je ibadet. Muslimani poste da bi se približili Uzvišenom Stvoritelju, da bi zadobili Božiju milost, da bi iskazali bogobojaznost. Poznato je da se hadis “Postite da biste bili zdravi” smatra slabim (daif) i takvim su ga smatrali i Et-Taberani, Ebu Neim, hafiz el-Iraki. To jasno proističe i iz Kur’anskog teksta 183. i 184. ajeta sure Bekare: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan i onima prije vas, da biste se grijeha klonili, ito neznatan broj dana; a onome od vas ko bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.” (Kur’an Časni: Sura Bekara: 183. i 184. ajet)Polazeći od jednog od osnovnih principa islama, u čemu je saglasna islamska ulema i drugi učenjaci, koji imaju pozitivan stav prema islamu i praksi muslimana, da je u svemu onom što je Allah đ.š. naredio dobro i u svemu onom što še Allah đ.š. zabranio loše, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po postača, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Uzivišeni Stvoritelj je, stvoriši čovjeka kao umno biće, propisao i obavezu iskazivanja takvaluka-bogobojaznosti prema Gospodaru Uzvišenom, te odredio parametre kojima se mjeri ta bogobojaznost, ali je odredio i granice u kojima obaveza neće dovesti do štetnih posljedica kod vjernika. Post je jedan od najznačajnijih parametara mjerenja stepena takvaluka i imana kod vjernika a uslovi pod kojima se post provodi ili ne provodi su granice koje osiguravaju da islamski post neće imati štetne posljedice po zdravlje postača. Sa zdravstvenog aspekta ramazanski post ima dvije komponente: duhovnu – mentalnu – psihičku i somatsku ili tjelesnu komponentu.Islamski post utiče na jačanje volje postača, osposobljava ga da kontroliše i gospodari svojim strastima, jača kod postača samoprijegor, razvija osjećaj za disciplinu, intenzivira razmišljanje postača o Stvoritelju Uzvišenom, Njegovim blagodetima, moći i milosti prema ispravnim vjernicima, post osnažuje i čeliči karakter postača, snaži njegov duh i volju. Post, kao odgojni metod razvijanja samosavlađivanja, strpljenja i izdržljivosti bio je poznat i starogrčkim pedagozima. Starogrčki pedagozi išli su i dalje, gladnim učenicima bi prinosili obilne, mirisne obroke, a prije nego bi oni kušali jelo ono bi bilo uklonjeno.Razmtrajući aspekt somatske ili tjelesne komponente posta i uticaja posta na fizičko zdravlje postača, moramo poći sa stanovišta da je post namjenjen zdravim ljudima i da se preporučuje zdravima, te da se ne smije olahko prići preporuci da neko u određenom zdravstvenom stnju može ili ne može postiti. Smatramo da ramazanski post ima korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja zdravih postača a da se korisni efekti mogu naći i kod nekih stanja organizma koja se mogu okvalifikovati odstupanjem od punog zdravlja.Smatra se korisnim pošteda probavnog sistema od unosa hrane i pića za određeni period vremena, što je u ramazanskom postu definisano vremenom od sehura do iftara. U tom periodu, obzirom da je matabolizam smanjenog intenziteta, dolazi do otplavljivanja nakupljenih štetnih produkata metabolizma, dolazi do smanjenja koncentracije masnoća u krvi, sniženja nivoa šećera-glukoze u krvi, stabilizacije i sniženja krvnog tlaka, stabilizacije nekih hormonskih sistema, reducira se gojaznost, usporavaju mehanizmi razvoja zakrčenja krvnih sudova, itd. Značajan efekat posta je na srčano-žilni sistem i cirkulaciju krvi kod postača. Zbog značano smanjene funkcije probavnog sistema i sistema za izlučivanje mikraće, značajna područja vaskularnog sistema se isključju, a krv se djelomično povlači u depoe olakšavajući rad srcu, a djelomično se te rezerve krvi preusmjeravaju za opskrbu krvlju srca i centralnog nervnog sistema, što povoljno djeluje na srčani rad i pospješuje intelektualne sposobnosti postača. Kod islamskog posta intimni kontakti su dozvoljeni između iftara i sehura, tako da post ne ometa seksualne funkcije.Pozitivni efekti posta ogledaju se i u pauziranju postača od eventualnog upražnjavanja štetnih navika: pušenja, konzumranja većih količina kafe i čaja, alkohola, opojnih sredstava. Post, bar privremeno, rasterećuje organizam ovih postača od opterećenja štetnim materijama.Post blagotvorno djeluje i na ozdravljenje karakternih osobina postača. Postači se uzdržavaju od laganja, ogovaranja, potvore, zavidnosti, kovanja neprijateljskih planova, što unapređuje međuljudske odnose i razvija kohezione snage koje jačaju porodične, komšijske i džematske veze, utiče na poboljšanje mađudržavnih veza, dovodi do stišavanja ili prekida ratnih dejstava, jer, šejtani prokleti su vezani u toku Mubarek Ramazana, pa su njihovi uticaji na ljude samnjeni.Kod nekih zdravstvenih stanja post može pričinjavati značajna poteškoće i post bi se teško podnosio. Neka od tih stanja su: smanjenje zapremine želuca zbog bolesti ili hirurške intervencije, stanja značajnih krvarenja i malokrvnosti, iscrpljenost – kaheksija kod malignih bolesti, teže forme šećerne bolesti, koje zahtjevaju inzulinsku terapiju i redovnu dijabetičnu ishranu, ovisnost o lijekovima koji se često primjenjuju, npr. koronarodilatatori kod angine pektoris, trudnoća i dojenje, rad na poslovima koji zahtjevaju enormni fizički napor, obilno znojenje i izvode se u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima: rudari – jamski radnici, livci, topioničari, radnici na topljenju stakla, itd., i druga oboljenja koja zahtjevaju poseban i intenzivan higijensko-dijetetski režim.Istraživanja uticaja ramazanskog posta na zdravlje postača zasnovana na naučnim činjenicama, to jest, medicinska saznanja zasnovana na naučnim dokazima, provedena u više istraživačkih ustanova, kao što su: Institut za istraživanja uticaja ramazanskog posta Hasan II, na Medicinskom fakultetu u Maroku, na Institutu u Lilu, Francuska, u Centru za medicinska istraživanja Specijalne bolnice Kralj Fejsal u Rijadu, i drugdje, govore da ramazanski post ima značajne efekte na metabolizam i zdravih i bolesnih postača. Uočen je koristan efekat, naročito, na regulisanje masnoća u krvi, povoljan efekat kod oboljelih od čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, na poboljšanje regulacije šećera u krvi, na neke hormonske poremećaje. Ramazanski post blagotvorno djeluje na uspostavu pravilnog ritma spavanja, fizičke aktivnosti, navika u ishrani, itd., što može rezultirati uspostavljanju ispravnog stila života, poboljšati i unaprijediti zdravlje te spriječiti dalja oštećenja zdravlja. Najbolji pregledni članak iz ove oblasti dali su Layla Mammo i saradnici koji je objavljen u Biltenu Istraživačkog centra Specijalne bolnice Kralj Fejsal u Rijadu. Autori su zaključili da su efekti ramazanskog posta značajni, ali da su rezultati istraživanja često protivriječni zbog nedovoljno izgrađenih standarda u metodologiji ovih istraživanja, te da često istraživači ne uzimaju u obzir ili u radovima ne prikazuju godišnje doba i sezonu kada je Ramazan bio u vrijeme istraživanja, te da je obavezno u istraživanjima uzetri u obzir i socijalni i ekonomski status ispitanika, postača i kontrolne grupe ispitanika.Razmatrajući pitanje ramazanskog posta sa zdravstvenog aspekta možemo zaključiti sljedeće:1.Pošto ramazanski post, sa islamskog vjerskog stanovišta, ima velike fadilete-vrijednosti, a kod značajnog broja bolesnih stanja mogućnost prakticiranja posta može biti zdravstveno dvojbena, to u pogledu zdravstvene odluke treba konsultovati ljekara specijalistu za dotično bolesno stanje, koji i sam posti, koji ima određeno vjersko znanje a zna i sklon je cijeniti vrijednost islamskog, a naročito ramazanskog posta.2.Ipak, potpuno je jasno i poznato, da su milioni zdravih muslimana postili kroz mnoge genaracije, bez očiglednih štetnih posljedica po zdravlje.
Drago Talijan, direktor Centra za motorna vozila iz Banje Luke,
kompanije koja je na čelu konzorcijuma za primjenu Pravilnika o
homologaciji, rekao je da će sistem profunkcionisati i prije 4.
decembra, te da će moći da budu uvezena vozila koja ispunjavaju "euro 3"
standard, pišu sutrašnje "Nezavisne novine".